Triljske Vinske ceste

Trilj je mali hrvatski grad, udaljen od Splita nekih 40 kilometara, smješten na jugoistoku prostranog Sinjskog polja, u podnožju planine Kamešnice, tik uz rijeku Cetinu.

U rimsko doba bio je poznat pod nazivom Tilurium, a čiji su arheološki ostaci turistička atrakcija grada.

Osim arheoloških ostataka Tiluriuma, triljska okolica bogata jeostacima rimskih puteva, a o čemu će više biti riječi u nastavku.

U Trilj se može doći automobilom iz smjera Splita; izravno državnom cestom D1 ili preko autoputa A1(ulaz Dugopolje – izlaz Bisko), pa dalje državnom cestom ravno do Trilja.

Preporučeno mjesto za parkirati automobil je parking ispred ‘TC Studenac’, nedaleko od poznatog triljskog mosta preko rijeke Cetine.

TriljPogledsaCrkviceSvPetra

Nakon što smo se okupili, neozaobilazna tema slijedećih par minuta je razmjena ‘friških’ iskustava u rasponu od koje gume su bolje Maxxis, Schwalbe ili Continental, te da li je bolje koristiti buvel sa trakom ili bijelom smjesom popularno nazvanom mlijeko (kontinentalcima da se ne izgube u prijevodu, buvel bi bila zračnica) ili tubeless pa sve do tema gdje će popiti bolja krigla piva uz neizostavne gastronomske užitke ovoga kraja, a odmah da napomenem da su to u ovom kraju arambašići i žabe pripremljene na sto načina.

I tako smo krenuli, naša putešvilija po Triljskoj okolici je započela.

Nakon prvog asfaltnog kilometra došli smo na raskršće kraj triljske katedrale Sv. Mihovila, inače zaštitnika grada Trilja gdje smo skrenuli lijevo i krenuli asfaltnim putem uzbrdo do crkvice Sv. Petra sa pripadajućim grobljem. To je ujedno i početak vrijednog arheološkog nalazišta Tilurium, inače nalazište velikog rimskog logora za obuku legionara, a danas se tu najvećim dijelom prostire triljski zaseok Gardun.

Vozeći se uskim lokalnim putem kroz Gardun, krenuli smo put Vojnića Sinjskih.

Uskoro završava asfalta i počinje lagani makadam, koji se nastavlja nekih 1 kilometar do prvih kuća u Vojniću.

TriljStaarGustirna

Vozeći se, nismo mogli a da ne stanemo i ne napravimo par ‘fotki’ uz Staru gustirnu, te uz crkvicu sv. Klare u zaseoku Rakićani.

Uskoro izlazimo s makadama, te se blažim asfaltnim usponom penjemo i dolazimo u Vojnić.

U Vojniću skrećemo na makadamski put, pravi spust u stilu XC-a, prava poslastica nakon dužeg perioda asfalta.

Makadamski put završava izlaskom na D1 državnu cestu što ovim putem napominjem kao veliku opasnost, pa se pri dnu treba usporiti, a što nije, nažalost, nigdje obilježeno.

Izašavši na državnu cestu, skrećemo udesno i vozimo nekih 200 do 300 metara te skrećemo ulijevo na obilježeni biciklistički makadamski put i vozimo sve do vidikovca Kula Nutjak, odakle se pruža izvrni panoramski pogled na kanjon rijeke Cetine. Idealno je to mjesto za odmoriti se i napraviti nekoliko prekrasnih panoramskih fotografija.

TriljKanionjCetinaKulaNutjak

Kad smo se odmorili, istim putem se vraćamo i izlazimo na D1 državnu cestu i skrečući udesno bicikliramo sve do Trilja, gdje prelazimo poznati triljski most preko rijeke Cetine.

Na kraju triljskog mosta skrećemo ulijevo na lokalni asfaltni put i vozimo se otprilike 100 metara i na prvom skretanju desno , kombinacijom blagog i težeg uspona penjemo se prema Strmendolcu, jasno označenom vidikovcu s kojega se pruža jedinstvena panorama grada Trilja i sinjskog polja sa planinom Svilajom. Do Strmendolca se stiže laganim makadamom, 150 metara od lokalnog puta s kojim smo došli.

Sa Strmendolca se vraćamo na lokalni put koji se ubrzo pretvara u makadamski kozji put, težeg uspona nekih 150 metara. Sa naše desne strane pružaju se predivni pašnjaci a mi idemo dalje prema izuzetnom XC spustu koji završava izlaskom na lokalni mjesni put prema Trilju i Čaporicama.

Moram napomenuti da je spust jedan od zahtijevnijih, ponajviše zbog kiša i bujica koje su dobrano izbrazdale stazu, ali isto tako jedinstven, jer pruža andrenalinsku vožnju kroz gustu šumu, kao i kroz sami krš, pri čemu moram napomenuti da se posebno pripazi na nisko raslinje koje se mjestimice rasprostanilo i samom stazom.

TriljBajkeri

Izlaskom na lokalni mjesni put, krenuli smo udesno, te vozimo i skrećemo prema biciklističkim oznakama za mjesto Čaporice odnosno Trilj, koji je od ovoga mjesta udaljen 7 kilometara kombinacije asfaltnog puta i makadama. Kako sam i napisao, asfaltom vozimo narednih nekoliko kilometara do skretanja za tzv. rimski put koji se nastavlja na tzv. Vinski put ili još poznat i kao Vinska staza.

Za ljubitelje XC-a Vinska staza je posebno atraktivna zbog izrazito zahtjevnih spusteva, nerijetko i single-trackova, a sve to začinjeno netaknutom prirodom koja nam sa obje strane pruža pogled na beskrajne vinograde; nažalost mnogi od njih zarasli su u korov.

Vinska staza završava single-trackom posebno teškog zbog bucijama izazvanih žlijebova.

Moram ovom prilikom napomenuti da nas je na Vinskoj stazi uhvatio pravi jesenski pljusak, te unatoč tome što smo svi bili mokri ‘do gole kože’, osjećaj vožnje je bio neponovljiv.

TriljNevera

Nažalost, spust kao i manje-više naš biciklistički izazov kroz triljski krajolik time i završava, s tim da još jednom za kraj imamo uključenje na glavnu prometnicu koja spaja mjesto Bisko sa Triljom, te zadnjih 1 kilometar treba posebno pripaziti na jureće automobile.

Za kraj tu je nezaobilazno sabiranje dojmova uz kriglu-dvije piva u jednom od mnogobrojnih popularnih triljskih kafića koji obiluju ponajviše lijepim djevojkama iz triljske i sinjke zagore, pa je i ispijanje piva dobilo posebnu draž.

U nastavku pogledajte GPX opisane staze, i nadam se da ćete uživati na isti način kao ja i moji prijatelji.

Jer voziti se mora…

Bike on!!!

Tekst: Žarko Perković

Slike: Žarko Perković i Tomislav Staničić

Staza: http://www.dinaridestrails.org/staze/starim-triljskim-vinogradima/

GPX izradio: Tomislav Staničić

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Nije dozvoljena bilo kakva distribucija, kopiranje, izdavanje ili komercijalna uporaba sadržaja, niti je dozvoljeno postavljanje i redistribucija ovih GPS ruta na drugim web stranicama ili drugim oblicima elektroničke i tiskane distribucije materijala bez prethodne suglasnosti udruge Dinarske staze.