Marulianus, Mergnanus, Murnanus, Marnanus, Murnano, Marnano, Mergnano, Mernjan, Marglian, Mirgnan, Megnan, Mons Kyrie eleison, Mrjan, Mrljan , Merjan …
… kako ga god zvali, jedan je od simbola Splita, a njegovim stanovnicima jednako važan koliko sveti Duje ili Hajduk.
Do 15. st. Marjan je bio šumovit, jer su u gradskom statutu bile propisane visoke kazne za sječu drva i ispašu stoke. U 17. stoljeću dolazi do širenja grada, što uz turska osvajanja dovodi do toga da Marjan postaje ogoljeno brdo (pa sad, da netko ne kaže da se povijest ne ponavlja). Nekad ogoljeno brdo, a od 1852 je pošumljavan, tako da danas s pravom nosi nadimak “Pluća grada”.
 |
 |
 |
 |
Na samom Marjanu postoji mnoštvo sakralnih objekata koji govore o duhovnoj povezanosti stanovnika grada sa Marjanom. Još za cara Dioklecijana je na Marjanskom rtu bio izgrađen hram u slavu božice lova Dijane. Poslije su sa dolaskom kršćanstva sagrađene mnoge crkvice, od kojih su mnoge jako stare i sada vrijedni arheološki spomenici. Da ih samo nabrojimo: na južnoj strani Marjana nalazi se crkva Gospe od Sedam žalosti, koja je izgrađena u 15. stoljeću, na punti Marjana, je crkvica, Sv. Jurja, datirana u 9. stoljeće. Nešto zapadnije i više, pod okomitim liticama smještena je crkvica Sv. Jere, građena u drugoj polovici 15. stoljeća, a u njoj se nalazi reljef Sv. Jeronima kojeg je napravio kipar Andrija Aleši.
U blizini crkvice nalazi se Pustinjačka špilja u kojoj je navodno prebivao i Sv. Jeronim. Također na južnoj strani, samo dalje prema istoku nalazi se crkvica Betlem, građena u 14. stoljeću, a kasnije pregrađivana. Vrlo je lijepa i crkvica sv. Nikole, smještena ispod druge vidilice.
Na sjevernoj strani Marjana postoji crkva Gospe od Spinuta, za koju se smatra da je izgrađena u ranokršćanskom razdoblju, ali danas ima sve odlike kasnije pregradnje koja se dogodila u doba romanike. U uvali Bene, se nalazila starohrvatska crkvica sv. Benedikta, danas ruševina. Njene ostatke se pronašlo 2002.. Bila je građena u predromaničkom stilu, a datira ju se u 9.-11. stoljeće. Postoje pisani dokazi i o drugim crkvicama, ali su one tijekom vremena porušene, te su se izgubili materijalni tragovi njihovog postojanja. U današnjoj pećini sv. Jere bio je stari oratorij sv. Cirijaka in spelunca, in grotta, kako zabilježi Toma Arhiđakon. Uz oratorij je zabilježen podatak da bijaše u liticama brda Kirijelejson, nadalje ovaj naziv je identičan sa sv. Cirijakom.
I špilja zapadnije u vertikalnoj stijeni, pregrađena od Karepića 1523. godine, bijaše eremitaža. Za pustinjake ili eremite po Marjanu nadbiskup Cosmi krajem 17. stoljeća navodi da su čuvari i sakristani marjanskih crkava. Ove južne padine Marjana gdje su nekad obitavali pustinjaci, danas su omiljena penjališta splitskih penjača i alpinista.
Poluotok Marjan sa Sustjepanom proglašen je rezervatom prirodnog predjela /park-šuma/ 16. prosinca 1964. s površinom od 347 ha i upisan u Registar zaštićenih objekata prirode pri Zavodu za zaštitu prirode. Površina pod zaštitom je 1988. smanjena na 300.29 ha (Službeni glasnik općine Split 35/88).
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) park-šuma je kategorija zaštite kojoj je namjena očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija
Kako je to za stanovnike grada Splita najvažnije mjesto za rekreaciju i uživanje u prirodi, tako mnogi Splitski klubovi i društva nose ime Marjan (Biciklistički klub Marjan,Društvo Marjan, Skautski klub Marjan, Športsko ribolovno nautičko društvo Marjan, Maraton klub Marjan, Golf klub Marjan, Gimnastički klub Marjan, Taekwondo klub Marjan, Boksački klub Marjan, Ženski nogometni klub Marjan, Nogometni klub Marjan, Društvo Splićana u Zagrebu Marjan, Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine Marjan, Lions klub Marjan, Airsoft klub Marjan, Radio klub Marjan, Kendo klub Marjan, Moto klub Marjan, Pjevačko društvo Marjan, Kulturno umjetničko društvo Marjan, Ekološka udruga Marjan, Sportsko-penjački klub Marulianus, Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Marjan …)
Sport i Marjan su neraskidivo povezani, pa tako se na Marjanu može sresti i mnoštvo biciklista, koje ni snijeg ne može spriječiti u vožnji biciklom po Marjanu. Kako smo primijetili da većina biciklista vozi mountain bike (brdske bicikle), ali uglavnom cestom, tako smo za njih pripremili jednu XC stazu koju možete vidjeti ovdje Marjan XC Classic.
Izvori: Wikipedia, J.U. park šuma Marjan